Učenici Prometne škole kao građani znanstvenici
Znate li što je to građanska znanost?
Možda ste se već susreli s ovim pojmom, no niste sigurni što točno podrazumijeva. Građanska znanost, u širem smislu, praksa je javne participacije i suradnje u znanstvenom istraživanju s ciljem povećanja znanstveno utemeljenog znanja. Glavno obilježje građanske znanosti jest da građani – neprofesionalni znanstvenici, najčešće u suradnji s profesionalnim znanstvenicima, dobrovoljno sudjeluju u različitim znanstveno-istraživačkim akcijama u kojima prikupljaju podatke te ih analiziraju i diseminiraju. Građanska znanost jedna je od brojnih praksi koje se podvode pod krovnim pojmom otvorene znanosti čija filozofija govori da zainteresirani građani trebaju imati mogućnost uključivanja u sam proces znanstvenog istraživanja (https://www.otvorena-znanost.hr/gradanska-znanost/).
Učenici 2. TC razrednog odjela sudjelovali su u jednom od hrvatskih projekata građanske znanosti pod nazivom Ulice srednjovjekovnih vladara. Projekt provodi Radna grupa za građansku znanost u knjižnicama, a realizira se u suradnji s narodnim i školskim knjižnicama diljem Lijepe Naše. Ovim se projektom učenicima viših razreda osnovne škole i učenicima srednjih škola omogućuje sudjelovanje u znanstvenom istraživanju prof. dr. sc. Ivana Majnarića, profesora Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
Što se i na koji način prikuplja?
Cilj radionice bio je istražiti i geolocirati ulice, trgove, parkove i obale na području Primorsko-goranske županije koji nose imena pet hrvatskih srednjovjekovnih kraljeva (Tomislava, Zvonimira, Stjepana Držislava, Petra Krešimira IV. i Petra Svačića) te knezova (Domagoja, Trpimira, Borne, Branimira i Mislava).
Radionica je započela predstavljanjem građanske znanosti i ciljeva samog projekta. Prezentacijski materijal, prilagođen svakoj školi, izradio je GZUK i predstavljen je prije same aktivnosti geolociranja. Učenici su najprije isprobali geolociranje na primjeru Grada Zagreba, što im je omogućilo lakšu primjenu metode na gradove i općine naše županije.
Čemu služe rezultati istraživanja?
Rezultati istraživanja pokazali su da u našoj Županiji postoji relativno mali broj ulica, parkova i trgova nazvanih prema srednjovjekovnim kraljevima i kneževima koji su bili predmet istraživanja. U Rijeci je pronađeno pet takvih lokacija: Zvonimirova, Krešimirova, Trg kralja Tomislava, Trpimirova ulica i Zvonimirova ulica (odvojak na Mlaki) .
Prikupljeni podaci koriste se u znanstvenom istraživanju te pružaju uvid u prisutnost i zastupljenost nazivlja srednjovjekovnih vladara u javnim prostorima koji mogu poslužiti i kao pokazatelj njihove popularnosti u različitim regijama Hrvatske.
U kontekstu informacijske i digitalne pismenosti sudjelovanje u ovoj aktivnosti učenicima je bilo višestruko korisno, stoga su se o vlastitom angažmanu vrlo pozitivno izrazili istaknuvši kako im je bilo zanimljivo i kako bi opet rado sudjelovali na sličnim radionicama. Na nastavi Hrvatskoga jezika dodatno su uvježbavali pravilno pisanje višerječnih naziva ulica, trgova i obala koji sadrže imena hrvatskih vladara. Također, učenici su potaknuti ovim iskustvenim učenjem trebali napisati izvješće o održanoj radionici ili zamišljeni intervju u vezi s provedenom radionicom.
Voditeljice: Linda Grubišić Belina i Madlen Zubović
