Autoškola za učenike koji se obrazuju za zanimanje vozač motornog vozila

Prometna škola posjeduje dva vozila za obuku vozača. Osobno vozilo B kategorije marke Volkswagen Polo i teretno motorno vozilo C kategorije marke MAN TGL 12.220. 

Naše teretno vozilo kupljeno je 2018. godine i opremljeno Euro 6 motorom, što znači da je prijateljski nastrojeno prema okolišu. Ima prostranu i ugodnu kabinu te sustave koji olakšavaju vožnju i čine je sigurnijom (ESP sustav stabilnosti i sustav protiv proklizavanja ASR).

Praktična nastava predmeta Upravljanje motornim vozilom realizira se u završnom razredu smjera vozač motornog vozila. Svaki učenik vozi ukupno 45 sati nakon čega biva upućen na ispit iz Upravljanja motornim vozilom u HAK.

Obuku vožnje realiziraju stručni učitelji-instruktori vožnje Mane Končar i Matej Burić, struč.  spec. ing

Zadatci koje učenici moraju svladati u procesu obuke:

  • usvojiti načela defenzivne vožnje u svim uvjetima vožnje;
  • razviti osjećaj za racionalnu vožnju i očuvanje čovjekova okoliša te zdravlja i života ljudi;
  • izgraditi kod učenika stajalište o točnosti, preciznosti i sposobnosti za primjenu prometnih propisa i pravila;
  • naučiti predviđati opasnost i prepoznati rizične situacije u prometu;
  • shvatiti zakonitosti kretanja vozila i djelovanje sila za vrijeme kočenja;
  • upoznati se s vozilom na kojemu se osposobljava, naučiti postupak održavanja vozila i shvatiti važnost tehničke ispravnosti vozila;
  • razviti vještine i navike dobroga i sigurnog upravljanja vozilom;
  • steći sigurnost i samostalnost u upravljanju vozilom uz poštivanje odgovarajućih prometnih pravila i propisa.

Savjeti za sigurnu vožnju

Prometna kultura

Prometna kultura dio je opće kulture. Proizlazi prije svega iz kućnog odgoja, a nastavlja se dalje kroz obrazovni sustav. Na mlade se nastoji utjecati pozitivno kako bi formirali pozitivne stavove o prometu. Nastoji ih se  upoznati s rizičnim ponašanjima u prometu i opasnostima koja uključuju takav oblik ponašanja. Nastoji im se pomoći steći društveno prihvatljive osobine i stavove.  Razvijena prometna kultura najbolje je jamstvo sigurnosti u prometu. Pokažite svojim primjernom što znači biti kulturan u prometu i doprinesite razvijenosti prometne kulture u Hrvatskoj.

Provjera i pregled vozila

Namjestite zrcala tako da osigurate potpunu preglednost iz vozila. Povremeno provjerite ispravnost kočnica, svjetala i indikatora te stanje guma, pritisak zraka u gumama, razinu ulja, tekućinu za vjetrobran i sigurnosnu opremu (prsluk, trokut).

Vežite pojas

Uvijek se vežite i to na svim sjedalima na kojima postoji mogućnost vezanja. Kriva je pretpostavka da se na zadnjem sjedištu nije potrebno vezati. Upotreba sigurnosnih pojaseva znatno smanjuje smrtnost u prometnim nesrećama.

Vozite u skladu s ograničenjem brzine

Prebrza vožnja najčešći je uzrok prometnih nesreća. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije nepropisna i neprimjerena brzina uzrokuje jednu trećinu prometnih nesreća sa smrtno stradalim osobama u razvijenim državama i gotovo polovicu ovih nesreća u srednje i slabije razvijenim državama svijeta.

Želite li stići do cilja, USPORITE!

U vožnji nemojte koristiti mobitel

U vožnji je kažnjivo koristiti mobitel. Nažalost, za vrijeme vožnje koristi ga oko 90% vozača, a oko 50% pješaka prelazi pješački prijelaz gledajući u mobitel. Pričanje na mobitel za vrijeme vožnje povećava rizik od prometne nesreće tri puta, čak i onda kada koristimo handsfree uređaj.

Ne vozite ako ste umorni ili pod utjecajem alkohola

Sjednete li za volan umorni, jednako je kao da vozite u pijanom stanju. Umor se liječi odmorom, a ukoliko vas umor svlada na putu, najbolje je stati na sigurnom i prilagođenom mjestu i odmoriti. Alkohol i vožnja ne idu zajedno!

Održavajte siguran razmak

Držite dovoljan razmak od vozila koje se kreće ispred vas kako biste se na vrijeme mogli zaustaviti. Ne zaboravite na put kočenja  koji je na mokroj cesti puno dulji nego na suhoj. Vozite li s premalim razmakom, ograničavate preglednost, smanjujete si potrebno vrijeme reakcije te riskirate nalet na vozilo ispred vas u slučaju da vozač naglo počne kočiti. Vozite bez naglih pokreta, naglih promjena smjerova ili naglih kočenja osim ako naravno to nije nužno potrebno.

Eko vožnja

Eko vožnja podrazumijeva vožnju bez nepotrebnih kočena i ubrzanja, tj. vožnju u optimalnom stupnju prijenosa, s optimalnim brojem okretaja motora i optimalnu brzinu vožnje. 

Takav način vožnje doprinosi manjim troškovima održavanja vozila, manjim troškovima goriva, ali i manjem broju prometnih nesreća uzrokovanih agresivnom vožnjom. 

Eko vožnja se može nazvati i inteligentnom vožnjom zato što:

  • štedimo gorivo što znači i novac;
  • smanjujemo troškove održavanja vozila;
  • mirnijom vožnjom bez naglih ubrzavanja i usporavanja štedimo gume i kočione obloge;
  • smanjujemo mogućnost prometne nesreće jer vožnju prilagođavamo pravovremenim uočavanjem situacije na prometnici;
  • razvijamo svijest o očuvanju okoliša korištenjem „start-stop“ sustava ili gašenjem motora u duljim stajanjima čime smanjujemo emisiju CO2;
  • poštujemo prometne propise čime smanjujemo mogućnost prometnih prekršaja i plaćanje kazni i
  • ugodnom vožnjom imamo manje stresova na prometnici. 

Jeste li znali?

Na kakvim se cestama najčešće događaju prometne nesreća?

Vozači smatraju da se najveći broj nesreća događa na zaleđenom kolniku, u zavojima, po kišnom vremenu i sl., ali statistike govore drugačije.
Najveći broj prometnih nesreća događa se:

  • na suhom i čistom kolniku, a najmanje na zaleđenom
  • na ravnim dijelovima ceste, a najmanje u zavojima
  • danju, a najmanje u sumrak
  • po vedrom i sunčanom vremenu, a najmanje po kišnom.

Nesreće se događaju kada nam padne koncentracija u vožnji, kada je cesta duže pravocrtna što može vožnju činiti monotonom i dosadnom te dodatno umara vozača. Jedno od rješenja jesu blagi zavoji i vibracijske rubne trake koje imaju reljefnu strukturu i kad vozilo zahvati kotačem na tu crtu, ono počne jako vibrirati što nas razbudi.

Koja je prometna grana najviše a koja najmanje sigurna? 

Mnogi izbjegavaju putovanje zrakoplovom zbog straha od visine, pada zrakoplova u slučaju kvara ali statistike iznenađuju!

Broj stradalih osoba na milijardu prijeđenih kilometara: 

  • Najmanje stradalih u zračnom prijevozu, a najviše u cestovnom prijevozu motociklom te kao pješak.

Broj stradalih osoba na milijardu izvršenih putovanja:

  • Najmanje stradalih u cestovnom prijevozu autobusom, a najviše motociklom i biciklom.

Broj stradalih osoba na milijardu sati vožnje/leta/plovidbe/hoda:

  • Najmanje stradalih u cestovnom prijevozu autobusom, a najviše motociklom i biciklom.

Kada i gdje se dogodio prvi nalet vozila na pješaka?

Prva žrtva naleta automobila na svijetu bila je gospođa Bridget Driscoll u Londonu, 17. kolovoza 1896. godine.  Brzina kretanja vozila iznosila je 6.4 (km/h). Za tadašnje pojmove o brzinama kretanja to se smatralo velikom brzinom.

Od tada do danas u prometnim nesrećama poginulo je više od 30 milijuna ljudi. 

Kategorije vozila

Kategorija Vozila koja pripadaju kategoriji Minimalna dob (god.) Vozilo
AM – mopedi i motokultivatori 15
A1 – motocikli sa ili bez bočne prikolice,radnog obujma motora do 125 cm3 i snage motora od najviše 11 kW i odnosom snage i mase koji ne prelazi 0,1 kW/kg.
-motorna vozila na tri kotača čija snaga nije veća od 15 kW		 16
A2 – motocikli sa ili bez bočne prikolice čija snaga ne prelazi 35 kW i čiji omjer snaga/masa ne prelazi 0,2 kW/kg, a ne potječu od vozila čija je snaga dvostruko veća i više 18
A – motocikli sa ili bez bočne prikolice
-motorna vozila na tri kotača čija je snaga veća od 15kw
-minimalna starosna dob za kategoriju A je 24 godine,odnosno 20 godina ukoliko vozač ima vozačku dozvolu za upravljanje vozilom A2 kategorije najmanje dvije godine
– minimalna starosna dob za vozilo na tri kotača A kategorije je 21 godinu		 24/20
B – motorna vozila, osim vozila AM, A1, A2, A, F i G kategorije čija najveća dopuštena masa ne prelazi 3.500 kg i koja su dizajnirana i konstruirana za prijevoz ne više od 8 putnika, ne računajući sjedalo za vozača; motorna vozila ove kategorije mogu biti u kombinaciji s priključnim vozilom čija najveća dopuštena masa ne prelazi 750 kg.
Ne dovodeći u pitanje odredbe propisa o tipnom odobrenju vozila o kojem je riječ, motorna vozila u ovoj kategoriji mogu se kombinirati s priključnim vozilom čija je najveća dopuštena masa veća od 750 kg,pod uvjetom da najveća dopuštena masa ove kombinacije vozila nije veća od 4250 kg. U slučaju da je najveća dopuštena masa takve kombinacije vozila veća od 3500 kg, takvom kombinacijom vozač može upravljati samo nakon što je položio ispit za tu kombinaciju vozila iz nastavnog predmeta Upravljanje vozilom.		 18
BE ne dovodeći u pitanje odredbe propisa o tipnom odobrenju za dotična vozila, spada kombinacija vozila koja se sastoji od vučnog vozila kategorije B i priključnog vozila, pri čemu najveća dopuštena masa priključnog vozila nije veća od 3500 kg. 18
C1 – motorna vozila osim onih iz kategorije D1, D ili F, čija je najveća dopuštena masa veća od 3500 kg, ali nije veća od 7500 kg i koja su projektirana i izrađena za prijevoz najviše osam putnika uz vozača; motorna vozila u ovoj kategoriji mogu se kombinirati s priključnim vozilom čija najveća dopuštena masa nije veća od 750 kg. 18
C1E – kombinacija vozila koja se sastoji od vučnog vozila kategorije C1 i njegova priključnog vozila koje ima najveću dopuštenu masu veću od 750 kg,pod uvjetom da najveća dopuštena masa kombinacije vozila nije veća od 12000 kg

ne dovodeći u pitanje odredbe propisa o tipnom odobrenju za dotična vozila, spada:
– kombinacija vozila koja se sastoji od vučnog vozila kategorije B i njegova priključnog vozila koje ima najveću dopuštenu masu veću od 3500 kg, pod uvjetom da najveća dopuštena masa kombinacije vozila nije veća od 12000 kg.		 18
C – motorna vozila, osim onih iz kategorije D1, D ili F, čija je najveća dopuštena masa veća od 7500 kg. 21/18
CE – kombinacija vozila koja se sastoji od vučnoga vozila kategorije C kategorije i priključnog vozila čija najveća dopuštena masa iznosi više od 750 kg. 21/18
D1 – motorna vozila projektirana i izrađena za prijevoz najviše 16 putnika uz vozača i čija maksimalna duljina nije veća od 8 m; motorna vozila ove kategorije mogu se kombinirati s priključnim vozilom čija najveća dopuštena masa nije veća od 750 kg 21
D1E ne dovodeći u pitanje odredbe propisa o tipnom odobrenju za dotična vozila spada kombinacija vozila koja se sastoji od vučnog vozila D1 i njegova priključnog vozila koje ima najveću dopuštenu masu veću od 750 kg. 21
D -motorna vozila projektirana i izrađena za prijevoz više od osam putnika uz vozača; motorna vozila ove kategorije mogu se kombinirati s priključnim vozilom čija najveća dopuštena masa nije veća od 750 kg 24/23/21
DE ne dovodeći u pitanje odredbe propisa o tipnom odobrenju za dotična vozila, spada kombinacija vozila koja se sastoji od vučnog vozila kategorije D i njegova priključnog vozila koje ima najveću dopuštenu masu veću od 750 kg 24/23/21
F traktori sa ili bez prikolice 16
G radni strojevi 16
H – tramvaji 21