Učenje kao složeni kognitivni, odnosno misaoni proces, predmet je interesa i proučavanja pedagogijske znanosti još od prvih didaktičara, primjerice Jana Amosa Komenskog koji je 1657. g. u svom djelu „Didactica Magna“ savjetovao kako i što učiti. Učenju se tijekom stoljeća različito pristupalo, no sigurno je kako se ono danas u mnogočemu razlikuje od učenja prije pedeset ili stotinu godina. Možemo li uopće zamisliti kako se nekada učilo? Prije nekoliko stoljeća mogli ste učiti jedino ako ste poznavali latinski ili grčki jer su ondašnje knjige bile napisane isključivo na tim jezicima. Danas, zahvaljujući razvoju tehnologije, do informacija i znanja dolazimo brzo i lako. Unatoč tome, čini se da su u odnosu na današnje učene ljude oni negdašnji puno više znali. Proučavali su nekoliko različitih ili pak srodnih znanstvenih disciplina te komunicirali na sedam, osam jezika.
Zanimljivo je kako se danas gleda na takve poliglote i znanstvene „frikove“. Poznat je slučaj kandidata za posao kojeg su odbili svi poslodavci jer je njegov curiculum vitae sastavljen prema dijelovima životopisa Leonarda da Vincija. Renesansni je genijalac prema njihovu viđenju ocijenjen kao raspršeni bezveznjak jer je nemoguće da posjeduje tolike vještine i znanja.
Zašto ne volimo učiti? Vrijedi li danas, iz učeničke perspektive gledano, još uvijek ona krilatica „učenje = mučenje“. Kako učinkovito učiti? Pitanja su to na koja su članovi Novinarske skupine „Prometeus“ pokušali dati odgovore te kreirali digitalni poster na kojem svatko može pronaći korisne i zanimljive preporuke, bilo da ste učenik, roditelj, nastavnik…
Umjesto zaključka, jedan koristan savjet: valjalo bi imati na umu ili bar osvijestiti kako za učinkovito učenje nije presudna određena metoda ili tehnika, već vaša volja, htijenje i ono najvažnije – radoznalost.
Voditeljice: Vesna Rubeša i Madlen Zubović
Glogster je dostupan na idućoj poveznici:
