Projekt Prag

Nakon nekoliko pandemijskih godina učenicima naše škole omogućeno je putovanje u neku od europskih prijestolnica. Naši su maturanti ove godine odabrali Prag, a vezano za destinaciju, dobili su i projektne zadatke.

Dio  maturanata 3. V1, 3. V2, 4. PF i 4. TC razrednih odjela sa svojim su razrednicama, profesoricama Natalijom Barić, Editom Poszer, Radmilom Žuljević i Beti Milardović boravili u Pragu 2.-5. travnja 2023. i zajedno se upoznali s njegovim kulturnim, prirodnim i drugim znamenitostima. Razgledali su kulturno-povijesne znamenitosti Praga i Češkog Krumlova.

Putujući razvijamo kulturu putovanja, uvažavanja različitosti života u multikulturalnom okruženju, jačamo građansku kompetenciju kroz interkulturalnu otvorenost i komunikaciju. Učenici su mogli primijeniti komunikacijsku kompetenciju kroz interakciju na engleskom jeziku jer je češki svima bio nepoznat. Imali su priliku povezati stručna teoretska znanja s demonstrativnom nastavom (metro Prag, tvornica Škode, Tehnički muzej i Narodni muzej).

Imali smo sreće jer su nas pratili odlični turistički vodiči od kojih smo dobili stvarno zanimljive informacije o gradu, jeziku, povijesti, ali i smjernice kojim putem krenuti u realizaciji jezičnih projektnih sadržaja. Odlučili smo se istražiti izraze i riječi koje valja znati prilikom druženja s češkim turistkinjama. Rezultat je Mali rječnik kvarnerskoga galeba kojeg su izradili učenici 3. V1 i 3. V2 razrednih odjela.

O dolasku Čeha na Jadransko more

Početkom 20. stoljeća češki su turisti počeli odmor provoditi na hrvatskoj obali. Nije im bilo teško  prevaliti stotine kilometara kako bi se pržili na suncu i kupali u moru. U to vrijeme, u nekim se  dalmatinskim mjestima smatralo da je kupanje samo za magarce pa je skovan naziv ‘češki život’ kao sinonim za ljenčarenje, namakanje u moru i prženje na suncu. Tijekom 20. st. Česi su morali naporno raditi i dugo štedjeti za tjedan dana odmora na jadranskoj obali. Bili su već tada poznati po svojim škodama u kojima su strpljivo čekali u gužvama po cestama i milili prema Jadranu.  Oduvijek su bili i ostali odani našem Jadranu i stvarno nisu zaslužili različite etikete koje se s njima povezuju. Sjetite se toga kada čujete da su škrti,  da su slabi izvanpansionski potrošači koji hranu nose sa sobom, da su  neodgovorni jer se na planine penju u japankama, zadirkuju poskoke ili  se „luftmadracima“ prevoze na susjednu obalu.

Morate znati da se Česi u Hrvatskoj osjećaju kao doma, među slavenskom braćom s kojom dijele i jezičnu bliskost. Za osnovnu komunikaciju ne moraju znati ni engleski, s kojim prosječan Čeh stoji jednako dobro ili loše kao i prosječan Hrvat. Jednako kao što smo i mi u Pragu lako komunicirali, tako i oni mogu bez problema u Hrvatskoj na češkom naručiti pivo, vino, kavu ili čaj.

Međutim, ne dajte se prevariti, nije sve tako jednostavno jer postoje zamke koje mogu postati i ozbiljan komunikacijski problem pa i narušiti međuljudske odnose. To su homonimi – riječi koje isto ili slično zvuče i u hrvatskom i u češkom, ali imaju različito značenje.