O važnosti čitanja, književnom susretu, knjigama koje liječe i jednom putovanju k ozdravljenju …
Noć knjige je manifestacija pokrenuta 2012. godine, kako bi se, bez zatvaranja očiju pred često nelijepom svakodnevicom, barem na jedan dan govorilo o čaroliji stvaranja i radosti čitanja knjiga. Cilj projekta je kroz jedinstvenu manifestaciju potaknuti kulturu čitanja i uvažavanja knjige kao civilizacijskog i kulturnog dosega te dati poticaj razgovoru o statusu i važnosti knjige u suvremenom društvu. Povod za to pružaju nam Svjetski dan knjige i autorskih prava (23. travnja) i Dan hrvatske knjige (22. travnja). (preuzeto s https://nocknjige.hr/tekstx.php?k=50&id=16)
U obilježavanje ove manifestacije u našoj školi uključili su se učenici Novinarske skupine Prometeus i Čitateljskoga kluba, te su pod mentorstvom profesorice Vesne Rubeša i knjižničarke Madlen Zubović izradili digitalni poster na kojem možete pronaći zanimljive sadržaje naznačene u podnaslovu ovoga teksta. Posebno izdvajamo i preporučujemo snimku književnoga susreta s Kristianom Novakom. Unatoč nesretnom „štekanju“ i pucanju internetske veze, susret je protekao u ugodnom ozračju i sadržajnom književnom ćaskanju.
Ovogodišnja manifestacija Noć knjige 2021. vezana je uz interesantnu temu o ljekovitim moćima knjige. Znakovita tema samo je jedan od razloga zašto smo se odlučili predstaviti upravo Malu parišku knjižaru u kojoj knjižar Jean liječi ljude knjigama, i to unatoč stavu poznavatelja umjetnički vrijedne literature kako je riječ o pretjerano sladunjavu romanu s podosta kič elemenata. U obranu čitanja[1] ovoga romana navest ću, pored istaknutog, još poneki argument:
- Da biste prepoznali istinski vrijedno književno djelo, valjalo bi povremeno, zbog usporedbe i uočavanja razlika, pročitati i ponešto trivijalno.
- Rekla bih da je Mala pariška knjižara sentimentalni roman za romantičare. Zanimljivo je to što kod čitatelja nesklonih bilo kakvoj vrsti romantike lik knjižara Jeana Perdua izaziva jednako nervozne reakcije kao i nesretno zaljubljeni Werther iz Goetheovih „Patnji mladoga Werthera“. Ilustrirat ću navođenjem dva ženska komentara: „Pa dobro, što je ovom Wertheru? Kakav lik, ja bih njega tukla! Ili „Najradije bih ovoga Perdua isprašila jednim vritnjakom pa da prestane više …!“ Iako su reakcije gotovo istovjetne, nitko još nije dvojio o umjetničkoj vrijednosti Patnji mladoga Werthera, najpoznatija romana iz razdoblja romantizma. Da ne bi bilo zabune, valjalo bi znati i razliku između romantizma i romantike. Romantizam je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem 18. stoljeća. Romantika pak podrazumijeva slične pojmove poput patetike, čarolije, zaljubljenosti, ekstaze pa ćemo je naći u nebrojeno fraza kao što su: romantična večer, probudite romantiku, romantična bajka, film i sl. Sudeći po reakcijama ono što je romantično lakše prihvaćamo u drugim životnim sferama kao što su moda, film, ljubavna veza, dok u literaturi romantično u našim ocjenama nerijetko „odskliže“ u sladunjavo, kičasto, jeftino, trivijalno, patetično, plitko i tome sl.
- Roman Mala pariška knjižara njemačke spisateljice Nine George preveden je na 37 svjetskih jezika i prodan u milijun i pol primjeraka, a smjestio se i na mnogobrojne ljestvice najčitanijih knjiga. Stoga sam potpuno uvjerena da je gđi Nini George posve irelevantno hoće li se netko izuzeti iz „zavedene“ mase i o njenoj knjizi negativno očitovati.
- Spomenuti je roman jedan od triju naslova koje čitamo ove godine u okviru natjecanja „Mreža čitanja“ čija je okvirna tema Knjiga/knjižara/knjižnica. Moram iskreno priznati da je u odnosu na ostala dva romana Kako pronaći ljubav u knjižari i Nebo puno knjiga, „Pariška knjižara“ najprihvatljivija.
- Naposljetku, kao konačni argument u obranu čitanja ovoga romana navest ću ponovno ono poznato Pennacovo pravo čitatelja da odustane. Uistinu možete odustati od ove knjige, no nikako ne odustajte od čitanja jer čitati može značiti isto što i tragati, sanjati, disati, putovati, voljeti i živjeti.
Pozivamo vas da se u Noći knjiga svakako posvetite čitanju! Čitajte raznovrsne sadržaje na glogsteru, zabavljajte se i ponešto naučite.
Pozdravlja vas vaša knjižničarka Madlen Zubović
[1] U obranu čitanja naziv je knjige u kojoj autorica Meta Grosman promatra fenomen opadanja interesa za knjigu i čitanje uopće. Naglasak postavlja na nastavu književnosti i jezika koja bi u modernijim oblicima trebala potaknuti, nametnuti i osigurati mladim ljudima i budućim čitateljima interes za literaturu svih vrsta, planirajući kao dugoročni cilj uživanje u čitanju i razvijanje čitateljske sposobnosti.
